·
·
·
·
Napomena:
Osnovnu školu i četiri razreda gimnazije sa malom maturom završio u Kruševcu, posle čega se posvetio sportu i pozorištu. Ljubav prema pozorištu kod Bošnjanca je probudio Dušan Životić koji je sa svojom putujućom trupom često navraćao u Kruševac na gostovanja. Po primeru većine gradova u unutrašnjosti Srbije, Životić je i u Kruševcu između dva rata stvorio svoju grupu omladinaca privrženih pozorišnoj umetnosti. Članovi ove grupe, Leka Bošnjanac, Miodrag Nauparac i Raka Milutovac tako su "uskakali" u pojedine predstave Životićevog pozorišta kako je praktično i počeo ozbiljniji Bošnjančev interes za teatrom.
1923. godine Bošnjanac je član dramske sekcije radničkog kulturnoumetničkog društva "Abrašević" ali je istovremeno i član Figinog pozorišta. U "Abraševiću" Bošnjanac je jedini reditelj i najmlađi član kolektiva.
1946. godine, kada je formirano "Okružno narodno pozorište" u Kruševcu, osnivači ove institucije, društveno-politički radnici Bosa Cvetić, Slobodan Gligorijević, Vladislav Bajčević i Dobri Dimitrijević, pozvali su, pored Bore Mihailovića, koji je postavljen i za prvog upravnika, i Leku Bošnjanca za člana. Pored Mihailovića i Bošnjanca kolektiv novog pozorišta sačinjavali su, između ostalih, Mija Nauparac i scenografi Gaja Erić i Ivan Lukomski, profesori likovnog obrazovanja u kruševačkim srednjim školama.
U sezoni 1959-1960, posle ukidanja profesionalnog pozorišta u Kruševcu (Gradskog narodnog pozorišta), Bošnjanac se nalazio u Cetinjskom narodnom pozorištu a potom se vratio u Kruševac.
Bošnjanac je ostvario oko 90 glumačkih partija. Među najuspelije je svakako njegov Marinko u Veselinovićevom "Hajduk Stanku", ali treba pomenuti i Seoskog lolu u istoimenom komadu, zatim Stanoja u "Vodi sa planine" i Maneta u "Zoni Zamfirovoj", Filipa u "Mirnim ljudima", Gojka Savića u "Seoskoj učiteljici", Gavrila u komadu "Dukat na glavu" i Kloda u "Zvonaru Bogorodične crkve".
U Dramskoj sekciji Sokoloskog društva i u "Abraševiću" Bošnjanac je režirao oko trideset dramskih dela.
Izvor: Dragomir Lazić: "Umetnik i pedagog: Bora Mihailović" (Kruševac, 1972)
Izvor za datum i mesto smrti: MKU (Matična knjiga umrlih) Kruševac, br. 76/1980.