· ·

Agustin Moreto i Kavanja


Osnovni podaci

Ime: Agustin
Srednje slovo:
Devojačko prezime:
Prezime: Moreto i Kavanja
Prezime alternativno:
Nadimak:
Pseudonim:
Profili: pisac,
Datum rođenja: 09.04.1618
Mesto rođenja: Madrid
Datum smrti: 28.10.1669
Mesto smrti: Toledo
Mesto sahranjivanja:
Naslednici:
Ime i prezime(na matičnom jeziku): Agustin Moreto y Cabaña
Usvojeni oblik imena: Agustin
Usvojeni oblik prezimena: Moreto i Kavanja

Napomena:
Pretpostavlja se da ga je Kalderon uveo u dvor. Smatra se da je napisao oko sedamdeset pozorišnih dela. Za trideset i dva se pouzdano zna da su njegova. Zna se i da su mnoga izgubljena. Pored Kalderona, sarađivao je sa još nekolicinom dramskih pisaca. Obrađivao je nekoliko vrsta komedija: komediju karaktera, komediju naravi, istorijsku komediju, komediju mača i ogrtača. Posebnu sklonost je imao za komediju u kojoj se izlaže ruglu neki od ljudskih nedostataka (comedia de figurón). Najpoznatije su dve njegove komedije: Prezir za prezir (El desdén con el desdén, 1654) i Gizdavac don Dijego (El lindo don Diego, 1662). Ova dva komada predstavljaju vrhunac španske klasične komedije. Ostali njegovi radovi su: Zbrka u vrtu (La confusión de un jardín, posle 1649?), Neko će nas izbaciti iz kuće (De fuera vendrá quien de casa nos echará, 1654), Prilika pravi čoveka lopovom (La ocasión hace al ladrón, 1667), Kastiljske sudije (Los jueces de Castilla, oko 1650), Osvećena podvala (La traición vengada, 1681), Tetka i nećaka (La tia e la sobrina, 1684), Najsrećnija braća (Los mas dichosos hermanos, 1662), Kako se plemići svete (Como se vengan los nobles, 1668). Napisao je i znatan broj komada iz života svetaca (comedia de santos), od kojih su najpoznatiji: Sveti Franja Sijenski (San Franco de Sena, 1652), Najčuveniji Francuz sveti Bernar (El más ilustre francés San Bernardo, 1657?) i Život svetog Aleksija (La vida de San Alejo, 1657). Nije bio posebno inventivan. Preuzimao je radove prethodnika (Lopea de Vege, Tirsa de Moline, Gilena de Kastra, Servantesa i drugih). Prerađivao ih je, dopunjavao, ali i prevazilazio scenskom umešnošću, posmatračkim darom, crtanjem karaktera, stvaranjem jedinstvenih zapleta, sa pojedinostima iz savremenog života i izvanrednim dijalogom. Za razliku od tragičnog i ozbiljnog Kalderona, pisao je lake i elegantne komade. Odlikovao se delikatnošću, dobrim ukusom, istančanim sudom i suptilnim humorom. Ovim osobinama bio je preteča stila koji će prevladati u XVIII stoleću. Radovima M. koristili su se Molijer, Marivo, Lesaž, Skaron, Toma Kornej, Goci, Džon Kraun… SNP je 1872. prikazalo Prezir za prezir pod naslovom Dona Dijana, u prevodu M. P. Šapčanina sa nemačkog, prema preradi K. A. Vesta.


Školovanje

Nema podataka o školovanju.

Reference

Teatrografija 5
  • Ličnost (1)
  • Pozorišta (0)
  • Predstave (4)
  • Inopredstave (0)
  • Festivali (0)
Digitalizacija 0
  • Arhiv (0)
  • Audio i video zapisi (0)
  • Biblioteka (0)
  • Fotografije (0)
  • Hemeroteka (0)
  • Likovni i memorijalni predmeti (0)
  • Programi i plakati (0)
  • Scenografija i kostimografija (0)
  • Privatna arhiva (0)
  • Arhiva pozorišta (0)
  • Arhiva festivala (0)