· ·

Brana Cvetković


Osnovni podaci

Ime: Branislav
Srednje slovo:
Devojačko prezime:
Prezime: Cvetković
Prezime alternativno:
Nadimak:
Pseudonim:
Profili: glumac, pisac, scenograf, reditelj,
Datum rođenja: 20.11.1875
Mesto rođenja: Knjaževac
Datum smrti: 20.11.1942
Mesto smrti: Beograd
Mesto sahranjivanja:
Naslednici:
Ime i prezime(na matičnom jeziku): Brana Cvetković
Usvojeni oblik imena: Brana
Usvojeni oblik prezimena: Cvetković

Napomena:
Posle završetka gimnazije u Beogradu kao državni pitomac studirao je u Minhenu slikarstvo, scenografiju i glumu. Već za vreme studija pokazao je izraziti talenat za scenografiju, slikarstvo, vajarstvo, karikaturu, humorističku prozu i glumu. Karijeru je započeo u Narodnom pozorištu kao scenograf, ali je pored svih uspeha ipak odlučio da se okuša u glumi kroz putujuće trupe Đure Protića, Nikole Bate Simića i drugih poznatih glumaca. Svoj "Orfeum" osnovao je 1899. godine koji je delovao u Beogradu u salama Pašinog "Bulevara" i "Kolarcu" sa prekidima do 1929. godine. Za vreme Prvog svetskog rata bio je inspektor vojničkih pozorišta, a zatim je izvesno vrme obavljao dužnosti upravnika pozorišta u Skoplju i Novom Sadu. Pokretač je časopisa"Gluma", a uređivao je satirične listove "Đavo", "Cerekalo", "Satirac", "Vic", a humoreske je objavljivao u svim vodećim dnevnim listovima. Napisao je desetine orfeumskih programa i u njima bravurozno učestvovao - tako da je bio začetnik jednog novog žanra u srpskom glumištu. Pored igranja u parodijama, vodviljima i estradi - imao je i repertoar ozbiljnih uloga.
Dela:
*"Branine priče", I i II, 1907; "Istra, scena sa našegvPrimorja", 1920; "Tamo daleko",1925; "Brana za decu u slici i reči",1934; "Vrlo retke pripovetke",1951;"Zunzarina palača",1957;


biografija sa sajta riznica srpska:
BRANA CVETKOVIĆ
(Kraljevo, 20.11.1874 — Beograd, 20.11.1942)

Satirički korektor svog doba

Glumac, reditelj, upravnik pozorišta, scenograf, karikaturista, ilustrator, dečji pesnik, pripovedač i prevodilac, mnogobrojna su zvanja i zanimanja koja se vezuju za mnogostruko obdarenog Branu Cvetkovića . Posle završene Akademije likovnih umetnosti u Minhenu i slušanja predavanja iz glume, Cvetković je 1899. u Beogradu osnovao svoje pozorište "Orfeum". Prvobitno su predstave našeg prvog humorističkog pozorišta, počele da se izvode u dvorani hotela "Bulevar", da bi se kasnije igrale u prostoru pivnice "Kolarac", kao i salama nekoliko eminentnih prestoničkih hotela.

Repertoar čika Braninog "Orfeuma" su činile humoristične jednočinke, skečevi, solo i duet scene, komični dijalozi, operetske tačke, groteskna baletska izvođenja, kao i duhovito sastavljeni recitali aforizama, epigrama i kratkih pesama, koje je Brana najčešće govorio i pevao u duetu uz odgovarajuću muzičku pratnju. Najčuvenije su bile njegove stihovane slike nazvane "Kroz Beograd", svojevrsni aktuelni raport o događanjima u Beogradu, koje je Cvetković svake večeri izvodio u vidu muzičke i tekstualne parodije. Raport je zadirao u sve oblasti spoljne i unutrašnje politike, i imao je stalni refren "Joj kako to, joj zašto to?", koji je publika zajedno sa Branom pevala uz pratnju glasovititog orkestra Cicvarića iz Šapca. Kako je zalazio u osetljive teme, prvobitni naziv tropar vlast je ubrzo zabranila, pa ga je njegov pisac obrnuo nazvavši ga raportom.

Najveću popularnost su imale Branine muzičke parodije na Maskanjijevu operu "Kavalerija rustikana" ("Seosko viteštvo"), kao i na "Lepu Jelenu", komičnu operu Žaka Ofenbaha. Za njima su išle i njegove tekstualne parodije na "Damu s kamelijama", i društvo "Cvijeta Zuzorić" koje je u svojim tekstovima ismevao pod imenom "Cvijeta Uzorić". Parodija nazvana "Artiljerija rustikana" bila je nedostižna po broju prikazivanja, pa se pominje podatak da je od 1906. do Prvog svetskog rata igrana 493 puta. Stanislav Vinaver je pisao da je ovo bila najčuvenija Branina parodija, tako da je narod cele Srbije, "fijakerima, lađom, železnicom, pa i štajer-vagenom, putovao u Beograd da se tog milja nasluša".

Nijedan događaj nije mogao da prođe a da ne bude obrađen u Braninoj duhovitoj verziji. Tako se kroz mozaički program čuvenog "Orfeuma" ismevao partijsko-politički život, stranački sukobi, skupštinske zađevice, podvale, intrige, ministarske afere. Dvoranom se orio smeh, odjekivali aplauzi i ovacije, tako da je Branino pozorište smatrano "najvedrijim kutkom Beograda". Posle Prvog svetskog rata, "Orfeum" je nastavio sa svojim predstavama, s tim što je Brana sada imao nove kandidate za svoju satiričku oštricu. Karikirao je "nove bogataše, aferaše i drparoše", koji su se naglo obogatili na račun državne kase.

Došla je diktatura 1929, a nasrtaji cenzure i zabrana sve žešći. U tako nemogućim uslovima Brana je prekinuo rad "Orfeuma". U poslednjoj predstavi, ciljajući na Petra Živkovića, publici je rekao "da sada nastupa generalski orfeum". Posle toga se povukao u miran život u svojoj kući u Hilandarskoj br. 34, predajući se književnom stvaralaštvu i prevođenju. Sarađivao je u nizu beogradskih listova, a neuporedivo najviše na dečjoj strani "Politike", objavljujući pesme i priče koje je sam ilustrovao. Smatra se da je uz čika Jovu Zmaja, Brana Cvetković decenijama bio "najvredniji i najdostojniji hvale dečji pisac".

Ovaj čuveni "smejač i zasmejač", kako ga je nazivao Vinaver, umro je za vreme okupacije 20. novembra 1942, u 68. godini. U Beogradu je, nekoliko meseci po smrti dobio ulicu, koja je posle oslobođenja preimenovana. Njegovo ime danas nosi jedna manja ulica u naselju Žarkovo.

S. Kovačević, 19.12.2004.


Školovanje

1.
Tip školovanja: Redovno školovanje
Mesto: Beograd
Institucija: Gimnazija
Datum početka:
Datum završetka:
Napustio: Ne
Predavač:

2.
Tip školovanja: Redovno školovanje
Mesto: Minhen
Institucija: Akademija umetnosti (slikarstvo, scenografija, gluma)
Datum početka:
Datum završetka:
Napustio: Ne
Predavač:


Reference

Teatrografija 53
  • Ličnost (1)
  • Pozorišta (0)
  • Predstave (52)
  • Inopredstave (0)
  • Festivali (0)
Digitalizacija 74
  • Arhiv (1)
  • Audio i video zapisi (0)
  • Biblioteka (0)
  • Fotografije (72)
  • Hemeroteka (0)
  • Likovni i memorijalni predmeti (0)
  • Programi i plakati (1)
  • Scenografija i kostimografija (0)
  • Privatna arhiva (0)
  • Arhiva pozorišta (0)
  • Arhiva festivala (0)