Напомена:
Julija Najman je rođena u Slavoniji, od majke Klare Šreneger i oca Aleksandra Klopfera. Rano detinjstvo Julija provodi u Paraćinu (njen otac je jedan od osnivača Srpske fabrike stakla), osnovno školovanje započinje u Daruvaru, a nastavlja ga u Zemunu i Beogradu. Po želji svoga oca Julija 1916. godine odlazi na školovanje u Beč, u kome pohađa tada čuvenu gimnaziju Schwarzwaldische Schulanstalten.
Krajem 1922. godine — posle smrti svoga oca, Julija se vraća u zemlju, u Zagreb, gde se odmah zapošljava u Narodnoj banci d.d., a u popodnevnim časovima posećuje instrukcije Eksportne akademije kod profesora Karlovića. 1923. godine Julija prelazi za nameštenika Balkanske banke u Beogradu, radeći na poslovima inostrane korespodencije. Sledeće godine udaje se za bečkog arhitektu Šalingera. Sa svojim mužem živi četiri naredne godine u Beogradu kada se sporazumno od njega razvodi. 1929. godine Julija se udaje za beogradskog arhitektu Josifa Najmana. Bila je poznati prevodilac (prevodila je sa engleskog i francuskog jezika) i dramski pisac. Uradila je više intervjua sa poznatim francuskim piscima.
Меđu njenim najpoznatijim delima su drama "Žuti kavez" i pripovetke "Pričе o Ani", u kojima se bavi jevrejskom tematikom, kao i "Lice, nameštanje, lica" koja sadrži psihološki uvid ponašanja Jevreja izbeglih u turbulentnim vremenima.