Напомена:
Balerina, modistkinja.
Otac Juda (Leon), trgovac, majka Estera, domaćica. Počela je da igra u kulturnom društvu Benevolencijana priredbama i proslavama. Posle jednog zapaženog nastupa 1919. Benevolencija ju je poslala na školovanje u baletsku školu u Zagreb. Sledeće, 1920. kao učenica baletske škole imala je prvi javni nastup u Sarajevu.
Školovanje je nastavila u Beču, kod Karla Rajmonda, gde je provela tri godine. Posle toga je dobila angažman u Narodnom pozorištu u Beogradu.
U periodu 1923-1927. bila je igračica baleta Narodnog pozorišta, a od sezone 1926/27. postala je solo balerina. Odigrala je veliki broj karakternih uloga i solo minijatura. Kritika ju je izdvajala kao igračicu sa posebnim talentom za stilizovanu grotesku. Narodno pozorište ju je uputilo 1932. u Pariz na usavršavanje.
Uzimala je časove u školi klasičnog ruskog baleta profesora Nikolaja Legata, nekadašnjeg prvaka ruskog carskog baleta, i kod gospođe Nižinski. Kao balerina Narodnog pozorišta gostovala je u Francuskoj, Austriji, Nemačkoj, Čehoslovačkoj, Španiji i Grčkoj. Na vrhuncu karijere bila je u periodu 1931-1934. Sledeće, 1935. teško je povredila nogu na sceni („Labudovo jezero“) i okončala karijeru balerine.
Zbog povrede otišla je u Italiju na lečenje. Između terapija vreme je provodila u modnim salonima. Posle brojnih poseta banjama i lekarima, vratila se u rodno Sarajevo kao modna kreatorka. U Beogradu je započela da radi kao modistkinja 1937, u radnji svoje sestre u Knez Mihailovoj ulici. Posle izbijanja rata u Jugoslaviji, uspela je da se skloni iz Beograda u selo Grbavče, kod Ljiga, koristeći ime Milica Marušić.
Posle rata ponovo je angažovana u Narodnom pozorištu, kao modistkinja.
Otišla je u Njujork 1957. zbog operacije.
Umrla je 1968. i sahranjena u Njujorku.
VAŽNIJE ULOGE: Pajac i Strelica (L. Delib, Kopelija), Ljubimče dvora i Arapka (A. Glazunov, Rajmonda), Beba (J. Bajer, Vila lutaka), Kanarinka i Bela mačka (P. Čajkovski, Začarana lepotica), Mor (L. Mingus, Don Kihot), Sladoled (P. Čajkovski, Labudovo jezero).
IZVOR: Porodična ostavština u vlasništvu Gordane Kuić
Podaci su preuzeti iz knjige "Znameniti Jevreji Srbije"