·
·
·
·
Напомена:
U rodnom selu je završio osnovnu školu 1927. Potom je pohađao Veliku medresu Kralja Aleksandra II u Skoplju koju je uspješno završio 1936. godine. Iste godine je Pravni fakultet na Beogradskom uneverzitetu. Međutim, saznavši da je 1935. godine otvorena Viša islamska šerijatsko-teološka škola u Sarajevu, ispisuje se s Pravnog fakulteta i prelazi na ovaj najviši islamski vjerski zavod pred i u toku rata.
Po završetku Više islamske šerijatsko-teološke škole, 1941-1942. godine, radi kao šerijatsko-teološki pripravnik u šerijatskom sudu u Novom Pazaru. Iz šerijatskog suda prelazi na dužnost sekretara Islamskog šerijatstva za Srbiju gdje je ostao do 1945. godine. Poslije 1945. godine, službovao je u Priboju i Pljevljima u svojstvu šerijatskog sudije. Potom se opet vraća u Novi Pazar gdje radi u općini, zatim u Sreskom i Okružnom sudu, pa u Narodnoj Banci i, najzad, u Skupštini općine (katasteru) Novi Pazar, gdje ostaje sve do smrti 1977. godine.
Pored redovnog posla, Vehbija je bio nosilac i realizator mnogih društveno korisnih aktivnosti. Duže vrijeme je održavao tečaj arapskog jezika s jednom grupom imama, a na tečaju za polaganje imamskog ispita predavao je stručne predmete. Na njegovu inicijativu je formiran Fond za stipendiranje učenika pri Odboru IZ-e u Novom Pazaru. Zaslugom Vehbije-efendije Hodžića, osnovana je prva islamska biblioteka u Sandžaku.
Vehbija-efendija Hodžić je tečno govorio šest stranih jezika – engleski, njemački, francuski, italijanski, arapski i turski – a u određenoj mjeri se služio i perzijskim jezikom.
Još kao učenik skopljanske Velike medrese, počeo je pisati originalne članke i prevoditi s arapskog i njemačkog jezika. Autorske radove i prijevode je objavljivao u ondašnjim muslimanskim listovima Islamski svijet i Islamski glas. Po dolasku u Višu islamsku šerijatsko-teološku školu u Sarajevu, počinje sarađivati s tadašnjom najutjecajniom muslimanskom periodikom Gajret. Pored ovih glasila, radove je objavljivao i u Narodnoj pravdi (Sarajevo), Dogjolu/Pravom putu (Skoplje), Glasniku (Sarajevo, Preporodu (Sarajevo), Zemzemu (Sarajevo), i Takvimu (Sarajevo).
Pozamašna rukopisna zaostavština
Iako je Vehbija-efendija Hodžić neumorno radio cijeloga života (što se može vidjeti iz priložene bibliografije), za života su mu objavljena svega dva djela: Temelji islama 1971. i Mevlud 1975. godine. Njegova pozamašna zaostavština obuhvaća djela iz oblasti islamskih disciplina, leksikografije, književnosti i narodnog stvaralaštva.